Prosvjedi u Iranu: Što znamo i koji su mogući sljedeći scenariji?

Riječ je o najozbiljnijem izazovu iranskom režimu u posljednjih nekoliko godina, a usporedbe se povlače s razdobljima neposredno prije pada Berlinskog zida ili posljednjim danima vladavine šaha Reze Pahlavija 1979. godine. Američki predsjednik Donald Trump opisao je aktualne prosvjede kao „najveće koje je ikada vidio“, čime je dodatno skrenuo pozornost međunarodne javnosti.

Zbog brzine događaja, blokade interneta i nejasne ravnoteže snaga unutar države, analitičari razmatraju nekoliko ključnih scenarija koji bi mogli oblikovati daljnji razvoj krize.

Eskalacija represije kao prvi i najizgledniji scenarij

Jedan od najčešće spominjanih ishoda jest pojačano nasilno gušenje prosvjeda. Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost najavilo je „vrlo odlučan odgovor“, tvrdeći da su demonstracije skrenule s legitimnih zahtjeva te da su potaknute djelovanjem Sjedinjenih Država i Izraela.

Iako se takva službena verzija uvelike razlikuje od onoga što se može naslutiti s terena, ona vlastima omogućuje da prosvjede tretiraju kao sigurnosnu prijetnju, a ne građanski bunt. Analitičari upozoravaju da takav okvir otvara prostor za širu primjenu sile, masovna uhićenja i potencijalno smrtonosne intervencije.

Snimke koje su se pojavile proteklih dana sugeriraju da bi se scenarij viđen ranije u pokrajini Sistan i Baludžistan mogao ponoviti i drugdje, uključujući i upotrebu vatrenog oružja protiv prosvjednika. Ignoriranje poziva na suzdržanost, koje su u nekim slučajevima uputili i vjerski autoriteti, dodatno učvršćuje dojam da su kanali posredovanja zatvoreni, piše Euronews.

Prijetnje smrtnom kaznom za „rat protiv Boga“

Jedna od najtežih poruka stigla je iz pravosuđa. Teheranski tužitelj Ali Salehi izjavio je da će sudovi podizati optužnice koje uključuju smrtnu kaznu protiv naoružanih prosvjednika.

Prema njegovim riječima, svi koji:

• oštećuju javnu imovinu
  
• sukobljavaju se sa sigurnosnim snagama
  
• pritom posjeduju hladno ili vatreno oružje
  

mogu biti optuženi za kazneno djelo „Moharebeh“ (rat protiv Boga) — jedno od najtežih kaznenih djela u iranskom zakonodavstvu, koje se u ranijim prosvjedima koristilo za izricanje smrtnih presuda, piše BBC.

Pitanje lojalnosti: pukotine unutar sigurnosnog aparata

Drugi važan scenarij odnosi se na moguće slabljenje kohezije unutar sigurnosnih i vojnih struktura. Izvješća o velikim prosvjedima u gradovima poput Mashhada, rodnog grada vrhovnog vođe Alija Hameneija, privukla su posebnu pozornost.

Gospodarska kriza, međunarodne sankcije, ali i sve otvorenije rasprave o korupciji, privilegiranom životu elite i boravku djece visokih dužnosnika na Zapadu, mogli bi postupno potkopavati lojalnost dijela snaga.

Istodobno, dio analitičara smatra da se režim približava točki u kojoj bi Revolucionarna garda (IRGC) mogla zaključiti da nema izbora osim potpune intervencije. Takav potez mogao bi kratkoročno slomiti otpor, ali bi dugoročno povećao rizik od raskola i dezertiranja unutar samog sustava.

Unatoč tome, većina stručnjaka upozorava da zasad nije došlo do odlučujuće promjene u odnosu snaga.

Informacijski rat i izolacija zemlje

Uz fizičku represiju, vlasti intenziviraju i kontrolu informacijskog prostora. Gotovo potpuni prekid interneta onemogućio je rad bankomata, kartična plaćanja i komunikaciju s inozemstvom.

Pojedini stručnjaci nagađaju da bi vlasti mogle ići korak dalje, uključujući ometanje satelitskih veza poput Starlinka, što bi označilo novu fazu u iranskoj strategiji informacijske kontrole. Takvi potezi ukazuju na duboku zabrinutost režima zbog upornosti i širenja prosvjeda.

Trump, Pahlavi i političke kalkulacije

Dodatnu neizvjesnost unose izjave Donalda Trumpa o Rezi Pahlaviju, sinu posljednjeg iranskog šaha. Iako nema potvrde o njihovu susretu, sama mogućnost jača narativ vlasti o „stranom uplitanju“.

Istodobno, u dijelu prosvjeda sve su glasnije poruke koje izravno dovode u pitanje vrh Islamske Republike, uz povremene pozive na obnovu monarhije – što predstavlja značajan pomak u odnosu na ranije prosvjedne cikluse.

Vrhovni vođa Ali Hamenei, s druge strane, poručuje da sustav „neće odstupiti“, a prosvjednike i dalje opisuje kao izgrednike koji služe interesima Sjedinjenih Država.

Neizvjesna budućnost

Analitičari se slažu da je malo vjerojatno da će se iranski režim lako odreći vlasti, čak i po cijenu dugotrajne nestabilnosti. Ostaje otvoreno pitanje bi li eventualno slabljenje ili uklanjanje vrhovnog vođe dovelo do reformi, fragmentacije zemlje ili pojave nove, autoritarne figure koja bi pokušala stabilizirati sustav.

U uvjetima gotovo potpunog informacijskog mraka, teško je procijeniti stvarni doseg i snagu prosvjeda. Ipak, signali koji stižu iz Teherana upućuju na to da se vlasti pripremaju na daljnju eskalaciju, dok se zemlja nalazi pred jednom od najosjetljivijih točaka u svojoj novijoj povijesti.